Pređi na sadržaj

1892–1917 · Milutin Bojić

Milutin Bojić

Pesnik, dramski pisac i pozorišni kritičar, autor istorijskih drama u stihu „Kraljeva jesen“ i „Uroševa ženidba“.

Milutin Bojić je srpski pesnik i dramski pisac, koji je umro mlad, 1917, u Solunu. Najpoznatiji je po rodoljubivoj poeziji („Plava grobnica“), ali je napisao i nekoliko drama, među kojima su istorijske drame u stihu iz srednjovekovne srpske prošlosti.

Osnovni podaci

Rođen
7. maj 1892.Beograd
Umro
8. novembar 1917.Solun
Epoha
Modernizam
Jezik
Srpski
Žanr
Istorijska drama, drama
Stvaralaštvo
1910–1916.
Dramskih dela
4
U arhivu
1 delo

Biografija

Milutin Bojić rođen je 1892. u Beogradu. Studirao je filozofiju i književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu i diplomirao 1914. Radio je kao novinar i pisao je članke, književne prikaze i pozorišnu kritiku. Učestvovao je u Balkanskim ratovima.

Kao pesnik je poznat po zbirci „Pesme bola i ponosa“ (1917) i pesmi „Plava grobnica“, napisanoj o sahranjivanju srpskih vojnika u moru kod Krfa. Napisao je i spev „Kajin“ (1915). Njegov dramski rad obuhvata istorijske drame „Kraljeva jesen“ (1912) i „Uroševa ženidba“ (1915–1916), kao i dve drame iz savremenog života: „Lance“ i „Gospođu Olgu“.

„Kraljeva jesen“ je drama u stihu koja obrađuje srednjovekovnu srpsku prošlost, a u nauci se upoređuje sa srednjovekovnim žitijem kralja Milutina. „Uroševa ženidba“ je duža drama u tri čina u kojoj pesnik kritički tumači odnos srpske srednjovekovne države i Vizantije; pisana je tokom boravka na Krfu. Premijera „Gospođe Olge“ (1913–1914) bila je planirana u Narodnom pozorištu u Beogradu, ali je zbog rata izostala, a konačna verzija teksta je izgubljena.

U ratu je bio vojni cenzor u Nišu, prošao je albansko povlačenje 1915, a zatim je kao oficir vojne obaveštajne službe radio na Krfu i u Solunu. Umro je od tuberkuloze u Solunu 1917, sa 25 godina. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu.

Značaj i nasleđe

  • Istorijska drama u stihu

    „Kraljeva jesen“ i „Uroševa ženidba“ su stihom pisane drame iz srpske srednjovekovne istorije. Druga od njih razmatra odnos srpske države i Vizantije.

  • „Gospođa Olga“ i savremena tema

    Jovan Hristić je pisao da bi „Gospođa Olga“ označila prekretnicu u razvoju srpske dramske književnosti da rat nije izbio godinu dana kasnije, pa da se planirana premijera održi. Sačuvana radna verzija priređena je na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu.

  • Pesnik i dramski pisac rata

    Bojić je pre svega pesnik Prvog svetskog rata („Plava grobnica“, „Pesme bola i ponosa“), a drame čine drugi deo njegovog opusa. Umro je sa 25 godina, pa je njegov dramski rad ostao delimično nedovršen.

Dela4 ukupno, 1 sa analizom

Dela sa analizom na sajtu1

Potpun spisak dramskih dela4

Spisak sadrži drame koje pouzdano navode najmanje dva izvora; godine se po izvorima razlikuju, pa su date kao raspon ili sa „oko“.

  1. oko 1910.Lancidrama iz savremenog života; jedan izvor daje 1910.
  2. 1912.Kraljeva jesenanaliza na sajtuistorijska drama u stihu; štampana 1919; u pojedinim izvorima navodi se 1913.
  3. 1913–1914.Gospođa Olgadrama iz savremenog života; konačna verzija izgubljena
  4. 1915–1916.Uroševa ženidbaistorijska drama u stihu, u tri čina

Iz iste epohe: Modernizam

Više o epohi: Modernizam

Izvori

  1. Osnovni podaci i raspored dela: baza Corpus DramaticumKulturni element; način provere opisan na stranici „Izvori i metodologija“
  2. Hrvatska enciklopedija: Bojić, Milutindatum i mesto rođenja i smrti, studije, „Kraljeva jesen“ (1912) kao istorijska drama · enciklopedija.hr
  3. Milutin Bojić: Pesme i drame (izdanje na sajtu Pretraživač)„Kraljeva jesen“ kao drama u stihu (štampana 1919), „Uroševa ženidba“ u tri čina, „Lanci“ i „Gospođa Olga“ · pretraziva.rs
  4. Institut za književnost i umetnost: rad o vizantijskim temama kod Bojića„Kraljeva jesen“ (1912), „Uroševa ženidba“ pisana na Krfu 1916. · ikum.unilib.rs
  5. Narodno pozorište u Beogradu: Gospođa OlgaJovan Hristić o „Gospođi Olgi“; izgubljena konačna verzija · narodnopozoriste.rs

Tekst je samostalno napisan na osnovu navedenih izvora; nije prevod ni prepričavanje pojedinačnog članka. Primećujete grešku ili imate bolji izvor? Pišite nam – ispravljamo je uz navođenje izvora. Kako proveravamo podatke.