Pređi na sadržaj

5. vek p.n.e. · Εὐφορίων

Euforion, Eshilov sin

Eshilov sin i atinski tragičar, pobednik nad Sofoklom i Euripidom 431. p.n.e.; ne mešati sa Euforionom iz Halkide.

Euforion je atinski tragičar i sin Eshila, poznat gotovo samo po pobedi na Velikim Dionisijama 431. p.n.e., kada je pobedio Sofokla i Euripida, čija je „Medeja“ bila treća. Prema Sudi, priređivao je i dotad neizvedene komade svog oca. Ne treba ga mešati sa helenističkim pesnikom Euforionom iz Halkide.

Osnovni podaci

Rođen
5. vek p.n.e. (tačan datum nepoznat)
Epoha
Antika
Jezik
Starogrčki
Žanr
Tragedija
Stvaralaštvo
431. p.n.e.
U arhivu
nijedno (dela izgubljena)

Biografija

Euforion je bio sin velikog tragičara Eshila i sam tragičar iz Atine. Datum njegovog rođenja i smrti nije poznat; u istoriju tragedije ušao je jednom pobedom. Na Velikim Dionisijama 431. p.n.e. dobio je prvu nagradu, ispred Sofokla (drugi) i Euripida (treći, sa tetralogijom u kojoj su uz „Medeju“ bili „Filoktet“, „Diktis“ i satirska igra „Žeteoci“).

Prema Sudi, Euforion je priređivao Eshilove komade koje otac još nije bio postavio i tako odneo četiri pobede, a u napomeni uz Sudin tekst pretpostavlja se da je možda reč o jednoj pobedi sa tetralogijom. Suda dodaje da je pisao i sopstvene drame, ali nijedan naslov njegovog komada nije sačuvan, niti nijedno delo nosi njegovo ime.

Neka istraživanja pretpostavljaju da je Euforion 431. p.n.e. prikazao „Okovanog Prometeja“ i njegov nastavak kao „izgubljena“ Eshilova dela. Tu hipotezu zastupa Martin Vest i ona ostaje sporna; među argumentima je to što je Zevs u „Okovanom Prometeju“ prikazan manje pobožno nego u drugim Eshilovim dramama.

Euforiona, Eshilovog sina, ne treba mešati sa Euforionom iz Halkide, učenim pesnikom i bibliotekarom iz 3. veka p.n.e. On je, prema Sudi, rođen u razdoblju 276–273. p.n.e., bio na čelu javne biblioteke kod Antioha III u Siriji i pisao dela kao što su „Hesiod“, „Mopsopija“ i „Hiljade“. To je druga osoba, iz helenističkog doba, bez veze sa atinskom tragedijom.

Značaj i nasleđe

  • Produžetak Eshilovog nasleđa

    Eshilovi komadi su i posle pesnikove smrti postavljani na sceni, a Euforion je u tome, prema Sudi, imao ključnu ulogu. Njegov primer pokazuje da se tragedija u Atini mogla prenositi unutar porodice.

  • Pitanje autorstva

    Mogućnost da je Euforion priređivao ili dorađivao dela pod očevim imenom otvara pitanje autorstva. Hipoteza o „Okovanom Prometeju“ pokazuje koliko je teško odrediti šta je Eshilovo, a šta je nastalo kasnije.

  • Takmičenje 431. p.n.e.

    Takmičenje 431. p.n.e. ostalo je upamćeno jer je Euripidova „Medeja“, danas jedna od najizvođenijih antičkih tragedija, tada osvojila tek treće mesto, iza Euforiona i Sofokla.

Dela0 u arhivu

Euforion je u zbirci predstavljen kao autor čija su dela izgubljena ili nisu sačuvana u celini.

Iz iste epohe: Antika

Više o epohi: Antika

Izvori

  1. Osnovni podaci i raspored dela: baza Corpus DramaticumKulturni element; način provere opisan na stranici „Izvori i metodologija“
  2. Suda On Line: Euphorion (epsilon 3800)sin Eshila; četiri pobede sa očevim komadima; vlastite drame · cs.uky.edu
  3. Suda On Line: Euphorion (epsilon 3801)Euforion iz Halkide – odvajanje od Eshilovog sina · cs.uky.edu
  4. Univerzitet u Notingemu: blog o antičkoj drami (20. septembar 2013)pobeda 431. p.n.e., hipoteza M. Vesta o „Okovanom Prometeju“ · blogs.nottingham.ac.uk

Tekst je samostalno napisan na osnovu navedenih izvora; nije prevod ni prepričavanje pojedinačnog članka. Primećujete grešku ili imate bolji izvor? Pišite nam – ispravljamo je uz navođenje izvora. Kako proveravamo podatke.