Biografija
Joakim Vujić rođen je 1772. u Baji, u današnjoj Mađarskoj, u Habzburškoj monarhiji. Bio je pisac, prevodilac, nastavnik stranih jezika i pozorišni stvaralac. Pišući na slavenosrpskom jeziku, objavio je putopise „Putešestvije po Serbiji“ (1828) i „Putešestvije po Ungariji, Valahiji, Moldaviji, Besarabiji, Hersonu i Krimu“ (1845), autobiografiju (1833), kao i prvu gramatiku francuskog jezika na srpskom (1805).
U Pešti je 1813, u mađarskom pozorištu „Rondela“, organizovao prvu pozorišnu predstavu na srpskom jeziku. Od 1813. do 1839. sa amaterima i đacima priređivao je predstave po gradovima Habzburške monarhije, čime su pokrenute brojne putujuće družine, a kasnije i stalna pozorišta. Po jednoj proceni, prevodio je i prerađivao oko 28 dramskih dela, među njima osam Kocebuovih, i obično je sam postavljao te tekstove na scenu.
Hrvatska enciklopedija kao njegove originalne drame navodi „Padenije Serbije u vreme svetog knjaza Lazara“ i „Vostanovlenije Serbije črez svetlog knjaza Miloša“. Ostali poznati naslovi su pretežno prevodi i prerade, uglavnom nemačkih komada. Njegov tekst o Karađorđu, „Serpski vožd Georgij Petrović“, štampan je u Novom Sadu 1843, a u pitanju je prerada Balogovog komada.
Na poziv kneza Miloša Obrenovića došao je u Kragujevac u jesen 1834, a Knjaževsko-serbski teatar osnovan je 1835. i on mu je bio prvi direktor, do 1836. U prvim predstavama igrali su se mahom njegovi komadi, a na repertoaru je bila i Sterijina komedija „Laža i paralaža“. Umro je u Beogradu 1847.
Značaj i nasleđe
Otac srpskog pozorišta
Vujić je organizovao prve predstave na srpskom jeziku, čime su nastale putujuće družine. Često ga nazivaju „srpskim Tespisom“.
Prevodilac i prerađivač
Najveći deo njegovog dramskog rada su prevodi i prerade stranih, najviše nemačkih komada, među kojima je osam Kocebuovih. Na scenu ih je uglavnom postavljao sam i tako je domaćoj publici približio evropski repertoar.
Knjaževsko-serbski teatar
Pozorište u Kragujevcu, osnovano 1835, smatra se prvim državnim i dvorskim pozorištem u Srbiji kneza Miloša. Današnji Knjaževsko-srpski teatar u Kragujevcu nastavlja tu tradiciju.
Dela7 ukupno, 1 sa analizom
Dela sa analizom na sajtu1
Potpun spisak dramskih dela7
Spisak nije potpun: Vujić je preveo ili preradio oko 28 dramskih dela, a ovde su navedena samo ona čiji su naslovi i godine bar delimično potvrđeni; većina su prevodi i prerade.
- 1805.Fernando i Jarikajavna igra u tri čina; predložak nije potvrđen
- datum sporenLjubovna zavist črez jedne cipelevesela igra u jednom činu; izvor daje 1805. i 1807.
- 1809.Nagraždenije i nakazanijeseoska igra u dva čina
- 1812.Španjoli u Peruviji ili Rolova smertprevod ili prerada Kocebuove drame
- 1843.Serpski vožd Georgij Petrovićanaliza na sajtujunačka drama u četiri čina; prerada Balogove drame
- datum nepoznatPadenije Serbije u vreme svetog knjaza Lazaraoriginalna drama prema Hrvatskoj enciklopediji
- datum nepoznatVostanovlenije Serbije črez svetlog knjaza Milošaoriginalna drama prema Hrvatskoj enciklopediji
Iz iste epohe: Prosvetiteljstvo
Karlo Goldoni
Reformator italijanske komedije, zamenio je improvizaciju pisanim tekstom ("Sluga dvaju gospodara").
Pjer Bomarše
Autor "Figarove ženidbe", komedija punih satire koje su nagovestile Francusku revoluciju.
Izvori
- Osnovni podaci i raspored dela: baza Corpus DramaticumKulturni element; način provere opisan na stranici „Izvori i metodologija“
- Hrvatska enciklopedija: Vujić, Joakimdatumi rođenja i smrti, dve originalne drame, direktor teatra u Kragujevcu, putopisi i autobiografija · enciklopedija.hr
- Projekat Rastko: Joakim Vujić (odrednica o srpskom pozorištu)oko 28 prevoda i prerada, osam Kocebuovih komada, Balogova drama o Karađorđu · mail.rastko.rs
- Velika rossiйskaя эnciklopediя: Serbiя. Teatralьnoe iskusstvoVujić kao glumac, dramaturg i prevodilac; prva predstava na srpskom 1813. · bigenc.ru
Tekst je samostalno napisan na osnovu navedenih izvora; nije prevod ni prepričavanje pojedinačnog članka. Primećujete grešku ili imate bolji izvor? Pišite nam – ispravljamo je uz navođenje izvora. Kako proveravamo podatke.
