Pređi na sadržaj

Anton P. Čehov

Galeb

Na imanju pored jezera okupljaju se glumica, njen ljubavnik pisac, njen sin početnik i mlada Nina. Svako voli nekoga ko ga ne voli.

Osnovni podaci

Autor
Anton P. Čehov
Originalni naslov
Čaйka
Epoha
Realizam
Žanr
Drama
Praizvedba
1896. (uspeh 1898)
Jezik originala
Ruski
Struktura
Komedija (po autorovom podnaslovu) u četiri čina
Mesto i vreme radnje
Imanje Sorina, pored jezera, u ruskoj provinciji

Fabula

Trepljov priređuje na imanju predstavu u kojoj igra Nina, u novom, simboličnom stilu. Majka Arkadina je ismeva, pa on prekida predstavu. On voli Ninu, Maša voli njega, Medvedenko voli Mašu, a Nina prilazi Trigorinu, poznatom piscu.

Trepljov ubija galeba i baca ga pred Ninine noge, sa rečima da će tako ubiti i sebe. Trigorin, videći pticu, zamišlja priču o devojci koju je „neko uništio iz lepote”. Nina odlazi za Trigorinom u Moskvu.

Dve godine kasnije Nina se vraća slomljena: Trigorin ju je napustio, dete joj je umrlo, a glumačka karijera nije uspela. Ipak tvrdi da je postala „prava glumica”. Trepljov, koji je postao pisac, ne uspeva da je zadrži. Nina odlazi, a on puca u sebe iza zatvorenih vrata.

Lica

  • Irina Arkadina

    poznata glumica

  • Konstantin Trepljov

    njen sin, mladi pisac

  • Boris Trigorin

    njen ljubavnik, pisac

  • Nina Zarečna

    mlada devojka koja želi da bude glumica

  • Sorin

    Arkadinin brat, bolesnik

  • Maša

    kći upravnika imanja

  • Medvedenko

    učitelj

  • Doktor Dorn

    lekar

Analiza

Ključne teme

  • Neuzvraćena ljubav

    Svi žele nekoga ko ih ne želi.

  • Umetnost i stvaralaštvo

    Čehov ispituje šta je pisanje i gluma: slava ili izdržljivost.

  • Staro i novo

    Arkadina i Trigorin predstavljaju konvenciju, Trepljov traži nove oblike.

Simboli i motivi

  • Galeb

    Ništa posebno, osim toga što se uništava iz hira.

  • Jezero

    Prostor slobode i čežnje.

  • Predstava u predstavi

    Umetnost koja se ne sluša.

Istorijski i književni kontekst

Čehov je „Galeba” napisao 1895. Prva predstava u Aleksandrinskom teatru u Petrogradu (1896) bila je neuspešna. Tek u Moskovskom umetničkom teatru, u režiji Stanislavskog 1898, delo je doživelo uspeh, i galeb je postao simbol te pozornice.

Čehov je delo nazvao komedijom. Taj podnaslov je predmet rasprava i danas.

Na sceni

Čehov traži ansambl i suptilnost: pauze, podtekst i sve ono što likovi ne izgovaraju. Radnja se odvija „tiho”, a glavni događaji, kao samoubistvo, ostaju van scene.

Stanislavskijev pristup glumi, u kom se igra unutrašnji život, razvijao se upravo uz Čehova.

Nasleđe i recepcija

„Galeb” je jedna od najvažnijih drama modernog pozorišta, često igrana i prerađivana. Napisani su brojni komentari i adaptacije.

Ninina rečenica o tome da treba „nositi svoj krst i verovati” postala je jedna od najcitiranijih u Čehovljevom pozorištu.

Produkcije i adaptacije

Arhiva produkcija za ovo delo se još dopunjuje; u nju ulaze samo podaci sa proverljivim izvorom. Imate program, fotografije ili snimak predstave „Galeb“? Pošaljite ih na info@kulturnielement.org uz podatak o izvoru i upisaćemo ih u arhivu.

Pojmovi uz ovo delo

Izvori

  1. Osnovni podaci o delu (autor, epoha, godina, žanr, jezik): baza Corpus DramaticumKulturni element; način provere opisan na stranici „Izvori i metodologija“

Tekst je samostalno napisan na osnovu navedenih izvora; nije prevod ni prepričavanje pojedinačnog članka. Primećujete grešku ili imate bolji izvor? Pišite nam – ispravljamo je uz navođenje izvora. Kako proveravamo podatke.

Još dela: Anton P. Čehov

Sva dela: Anton P. Čehov