Pređi na sadržaj

Anton P. Čehov

Višnjik

Zemljoposednica Ranjevska vraća se iz Pariza na imanje koje će biti prodato na licitaciji zbog dugova. Lopahin, unuk kmetova, nudi spas u obliku parcela, ali ona ne može da se odrekne višnjika.

Osnovni podaci

Autor
Anton P. Čehov
Originalni naslov
Višnёvый sad
Epoha
Modernizam
Žanr
Tragikomedija
Praizvedba
1904.
Jezik originala
Ruski
Struktura
Komedija u četiri čina (po autorovom podnaslovu)
Mesto i vreme radnje
Ranjevsko imanje, ruska provincija, početak 20. veka

Fabula

Ranjevska se vraća iz Pariza na imanje na kom je odrasla. Imanje sa čuvenim višnjikom mora da bude prodato za dugove. Lopahin, bogati trgovac i sin nekadašnjeg kmeta, predlaže da zemlju izdaju za vikendice. Ranjevska i Gajev to odbijaju, jer im je višnjik deo identiteta.

Dan licitacije stiže. Gajev odlazi u grad, a na imanju se pravi bal. Lopahin se vraća i saopštava da je on kupio imanje. Raduje se što će poseći višnjik.

Porodica napušta imanje. Anja i Trofimov kreću u novi život, a Ranjevska se vraća u Pariz. U zaključanoj kući ostaje zaboravljeni Firs, a izvan scene čuje se zvuk sekire.

Lica

  • Ljubov Ranjevska

    vlasnica imanja

  • Gajev

    njen brat

  • Anja i Varja

    njene kćeri

  • Lopahin

    trgovac, potomak kmetova

  • Trofimov

    večiti student

  • Firs

    stari sluga

  • Šarlota

    guvernanta

Analiza

Ključne teme

  • Prošlost i budućnost

    Višnjik je lepota i teret: i privlači i sputava.

  • Klase u promeni

    Plemići propadaju, trgovci dolaze.

  • Nesposobnost delovanja

    Čehov žali likove, ali ih i ismejava.

Simboli i motivi

  • Višnjik

    Lepota prošlosti, ali i njena beskorisnost.

  • Zvuk pucanja žice

    Neobjašnjiv zvuk koji najavljuje kraj.

  • Sekira

    Novi svet koji dolazi.

Istorijski i književni kontekst

„Višnjik” je Čehovljeva poslednja drama. Prvi put je izvedena 17. januara 1904. u Moskovskom umetničkom teatru, na autorov rođendan, a Čehov je umro u leto iste godine.

Čehov je delo nazvao komedijom, dok je Stanislavski u njemu video tragediju. Ta neslaganja su deo nasleđa drame.

Na sceni

Ton je teško odrediti: između smeha i suze. Najbolje postavke dopuštaju likovima dostojanstvo, ali ne prikrivaju njihovu nesnalažljivost.

Završetak sa Firsom i zvukom sekire jedan je od najpotresnijih u pozorištu.

Nasleđe i recepcija

„Višnjik” je jedna od najigranijih drama na svetu i često se shvata kao elegija o kraju jednog sveta.

Mnogi reditelji su u njoj videli sliku sopstvenog vremena: promenu koju nije moguće zaustaviti.

Produkcije i adaptacije

Arhiva produkcija za ovo delo se još dopunjuje; u nju ulaze samo podaci sa proverljivim izvorom. Imate program, fotografije ili snimak predstave „Višnjik“? Pošaljite ih na info@kulturnielement.org uz podatak o izvoru i upisaćemo ih u arhivu.

Pojmovi uz ovo delo

Izvori

  1. Osnovni podaci o delu (autor, epoha, godina, žanr, jezik): baza Corpus DramaticumKulturni element; način provere opisan na stranici „Izvori i metodologija“

Tekst je samostalno napisan na osnovu navedenih izvora; nije prevod ni prepričavanje pojedinačnog članka. Primećujete grešku ili imate bolji izvor? Pišite nam – ispravljamo je uz navođenje izvora. Kako proveravamo podatke.

Još dela: Anton P. Čehov

Sva dela: Anton P. Čehov