Pređi na sadržaj

1841–1910 · Laza Kostić

Lazar (Laza) Kostić

Pesnik, pravnik i prevodilac Šekspira; autor lirske tragedije „Maksim Crnojević“ i najistaknutiji srpski romantičarski dramski pisac.

Laza Kostić je jedan od najznačajnijih srpskih pesnika 19. veka i najistaknutiji predstavnik srpske romantičarske drame. Njegov „Maksim Crnojević“ je lirska tragedija u jampskom stihu, a bio je i među prvim sistematskim prevodiocima Šekspira na srpski.

Osnovni podaci

Rođen
12. februar 1841.Kovilj
Umro
9. decembar 1910.Beč
Epoha
Romantizam
Jezik
Srpski
Žanr
Tragedija, istorijska drama
Stvaralaštvo
1863–1890.
Dramskih dela
4
U arhivu
1 delo

Biografija

Laza Kostić rođen je 1841. u Kovilju u Bačkoj. Pravo je studirao u Pešti, a doktorirao je 1866. Još kao student učestvovao je u radu Dragovoljačkog pozorišnog društva u Budimu i Pešti (1861), gde je odigrao četiri uloge, među njima i u Sterijinoj „Pokondirenoj tikvi“. Šekspira je počeo da prevodi kao osamnaestogodišnjak.

Bio je pravnik, političar i novinar: obavljao je sudske dužnosti u Novom Sadu (1869–1872), bio je gradonačelnik Novog Sada i poslanik u Ugarskom saboru, a kasnije je neko vreme živeo u Crnoj Gori. Paralelno je pisao pozorišnu kritiku i stotinjak prikaza objavio je 1869–1896, mahom u listu „Pozorište“.

Njegovi originalni komadi nastajali su tokom skoro tri decenije. „Maksim Crnojević“ napisan je 1863, a štampan 1866; „Pera Segedinac“ nastao je 1875. i izveden 1882, a „Gordana“ 1890. Drama „Okupacija“ (1876), pisana na nemačkom za bečka pozorišta, pronađena je tek 1968. u arhivu u Pragu i objavljena 1977. Prevodio je Šekspirove „Romea i Juliju“, „Ričarda III“, „Hamleta“ i „Kralja Lira“.

Pored drama, najpoznatiji je kao pesnik; njegova pesma „Santa Marija dela Salute“ (1909) ubraja se među najpoznatije srpske pesme. Umro je u Beču 1910, a sahranjen je u Somboru.

Značaj i nasleđe

  • Vrhunac srpske romantičarske drame

    „Maksim Crnojević“ je lirska tragedija u pet činova pisana jampskim stihom i smatra se najpesničkijom dramom srpskog pozorišta. Hrvatska enciklopedija Kostića naziva najistaknutijim predstavnikom srpske romantičarske drame.

  • Istorijska drama sa nacionalnom temom

    „Pera Segedinac“ obrađuje borbu Srba u Habzburškoj monarhiji i dramaturški je čistiji od „Maksima Crnojevića“, ali ne doseže njegove pesničke visine. „Gordana“ spaja motive narodne pesme i elemente renesansne komedije.

  • Šekspir na srpskom i pozorišna kritika

    Među prvima je počeo sistematski da prevodi Šekspira na srpski i zaslužan je za uvođenje jampskog stiha. Kao kritičar je pozorište smatrao nacionalnom potrebom, a tek zatim umetnošću.

Dela4 ukupno, 1 sa analizom

Dela sa analizom na sajtu1

Potpun spisak dramskih dela4

Spisak sadrži originalne dramske komade Laze Kostića; prevodi Šekspirovih drama („Romeo i Julija“, „Ričard III“, „Hamlet“, „Kralj Lir“) nisu nabrojani.

  1. 1863.Maksim Crnojevićanaliza na sajtulirska tragedija u pet činova u stihu; štampana 1866
  2. 1875.Pera Segedinacnacionalna istorijska drama; izvedena 1882. u Novom Sadu
  3. 1876.Okupacijadrama na nemačkom; objavljena 1977; samo jedan izvor
  4. 1890.Gordana (Uskokova ljuba)komedija; izvedena 1898. u Beogradu

Iz iste epohe: Romantizam

Više o epohi: Romantizam

Izvori

  1. Osnovni podaci i raspored dela: baza Corpus DramaticumKulturni element; način provere opisan na stranici „Izvori i metodologija“
  2. Sveske Matice srpske 52: Laza Kostić i pozorištegodine nastanka i izvođenja drama, „Okupacija“, kritike, Šekspirovi prevodi, Dragovoljačko društvo · maticasrpska.org.rs
  3. Hrvatska enciklopedija: Kostić, Lazadatumi i mesta rođenja i smrti, godine drama, prevodi Šekspira · enciklopedija.hr

Tekst je samostalno napisan na osnovu navedenih izvora; nije prevod ni prepričavanje pojedinačnog članka. Primećujete grešku ili imate bolji izvor? Pišite nam – ispravljamo je uz navođenje izvora. Kako proveravamo podatke.